KOVAČEVIĆ NA STRAŽICI: SLOBODA JE TEMELJ NAŠE DRŽAVE, NAŠEG RODOLJUBLJA I NAŠEG POSTOJANJA

Crna Gora danas obilježava Dan državnosti, u znak sjećanja na 13. jul 1878. godine, kada je na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna država, i isti datum 1941. godine kada je počeo narodni ustanak protiv fašizma.

Tim povodom, predsjednik Opštine Pljevlja Rajko Kovačević i predsjednik Skupštine opštine Pljevlja Dragiša Sokić položili su vijence na spomen obilježju na Stražici, čime su odali počast svim žrtvama fašističkog terora u periodu Drugog Svjetskog Rata.

Predsjednik Opštine Pljevlja istakao je tokom obraćanja na svečanosti oranizovanoj u čast proslave Dana državnost Crne Gore, da je Memorijalni centar na Stražici najprikladnije mjesto za podsjećanje na prvi svenarodni antifašistički ustanak u porobljenoj Evropi, koji je podignut “u spomen našim velikanima čije je djelo besmrtno”.

“S ponosom i pijetetom govorimo i danas, kao i svakog 13. jula, o slavnom, hrabrom i jedinstvenom dizanju cijelog jednog naroda na oružje.

Govorimo o prvoj velikoj bici koja se u pregaženoj Evropi dogodila nekoliko mjeseci nakon ustanka upravo ovdje.

Govorimo o onima koji u našim uspomenama i u našem divljenju vječno žive te su se, kako reče veliki Njegoš, „imali rašta i roditi“.

Govorimo danas, pominjući ove slavne dane naše istorije, prije svega o svagdašnjoj težnji za slobodom kao našem najuzvišenijem cilju i najvažnijem obilježju kroz vjekove.

Govorimo o slobodi kao temelju i naše države i našeg rodoljublja i našeg postojanja”, kazao je Kovačević, dodajući da je mala Crna Gora u tadašnjoj Jugoslaviji iznjedrila veliki broj heroja.

“Govorimo o Crnoj Gori, koja je mjerila tek nekoliko procenata stanovnika ondašnje Jugoslavije, a koja je dala više od polovine proleterskih bataljona, gotovo trećinu komandanata divizija i ratnih generala i najviše narodnih heroja u odnosu na broj stanovnika”,  istakao je.

Kovačević je u obraćanju ukazao na važnost 13. jula 1878. godine kada je Crna Gora priznata kao suverena država.

“Nije Crna Gora ni 1878, ni 1941, ni 2006. htjela ništa tuđe, ništa što nam ne pripada. Sve što smo htjeli je sloboda – sloboda da nemamo tutora, sloboda da sami upravljajmo svojim državom onako kako mi mislimo da treba.

To hoćemo i danas i to ističemo i sada kada su, nakon godina stabilnosti i napretka, naše nebo ponovo premrežili sivi oblaci, kada povampirena radikalna desnica prijeti i obilježava ljude, kada ponovo imamo strano miješanje, isticanje u prvi plan tuđih, a ne interesa građana Crne Gore, kada svjedočimo negiranju i države, i jezika, i naroda, i crkve – dakle napadu na naš ukupni identitet.

Zato i danas bijemo bitku za slobodu: slobodu demokratskog društva, slobodu ukrštanja mišljenja kroz utakmicu ideja, slobodu čija je granica samo neugrožavanje slobode drugih, slobodu preduzetništva, slobodu da u našoj Crnoj Gori pod istim krovom jedne kuće žive i Crnogorci, i Srbi, i Bošnjaci, i Muslimani, i Albanci i Hrvati i svi drugi građani Crne Gore bez obzira na to kako se vjerski ili nacionalno izjašnjavaju i kojim jezikom govore”, zaključio je predsjednik Opštine Pljevlja ističući da je simbolika 13. jula aktuelna i vječna i “sve čvršći temeljni kamen Crne Gore duboko usađen u biće našeg društva i duh naše države“.

Polaganju vijenaca prisustvovali su predstavnici boračkih organizacija, predstavnici političkih partija koji u svom programu baštine ideju antifašizma, i brojni građani.

U umjetničkom dijelu programa obilježavanja Dana državnosti učestvovale su vokalne solistkinje Eva Papović i Milena Janković, a stihove posvećene Crnoj Gori govorio je naš Pljevljak Darko Bjeković.

Kabinet predsjednika Opštine Pljevlja